DOSELJAVANJE

Malo je podataka o židovskoj zajednici u Zagrebu u Srednjem vijeku. Tkalčić spominje „Židovski dom“ (Domus judaeorum), a postoje i podaci u zemljišnim knjigama (Liber possesionum) o kućama Židova koje su graničile s kućama ostalih građana. Bile su i parnice u kojima se spominju Židovi (1377., 1363., 1373. i 1451., 1456., itd), no dr. Gavro Schwarz smatra da to nije dokaz postojanja židovske općine u Zagrebu.

Nakon protjerivanja Židova iz Zagreba i sjeverne Hrvatske sredinom 16. stoljeća, oni se ponovno pojavljuju tek polovinom 18. stoljeća i to najprije kao trgovci koji posjećuju sajmove. Tada još nemaju dozvolu boravka. Tek je Patent o toleranciji cara Josipa II. iz 1782. olakšao položaj Židova u Habsburškoj monarhiji (dr. Mirjana Gross: Židovi u Habsburškoj monarhiji u 19. stoljeću (1998.).

ŽIDOVSKA OPĆINA

Osnivači Židovske općine u Zagrebu

Prvi Židovi koji su se doselili u Zagreb morali su dobiti dozvole ili od Gradskog magistrata (Gradec) ili od Biskupa (Kaptol). Židovsku općinu u Zagrebu je osnovalo 20 obitelji 1806. godine. U popisu 1812. je na Kaptolu bilo nekoliko obitelji: Jacobus Stern, Philipus Stern, Elias Herschl, Josephus Fisher, Ignatius Veiszer, Jacobus Erlih, Simeon Khon i Jacobus Khroh, s obiteljima (ukupno 19 članova). Oni su mahom bili mali trgovci, samo je Jacobus Khroh bio spaljivač potaše.

Slike Alfreda Pala

Godine 1808. je sastavljen popis Židova na Gradecu. Glave obitelji su bili: Jakob Weiss, Jakov Stiegler, Adam Schlesinger, Izak Lobl, Franz Lobl, Salamon Schwarz, Abraham Stiegler i Fisher Filip – s obiteljima i poslugom je bilo ukupno 60 osoba. Uglavnom su bili trgovci zemaljskim plodovima koji su imali suradnike na terenu: knjigovođu, kućnog učitelja, sluge, kuharice i druge. Izrael Lowy bio je zubni liječnik, a Fisher Filip grobar. Svi su bili došljaci iz Austrije, Mađarske, Burgenlanda i Poljske.

U Zagreb su kasnije doselili i Židovi iz drugih krajeva Jugoslavije, najviše iz Bosne i Hercegovine.

Migracije

Migracije Židova u Hrvatsku i osobito u Zagreb se postepeno povećavaju zahvaljujući dobivanju prava na nekretnine, obrt i školovanje. Migracijama su doprinijele i ženidbe – najprije migriraju muškarci, a nakon nekoliko godina etabliranja ožene se domaćim djevojkama ili dovode mladenke iz kraja iz kojeg su se doselili. Porijeklo židovskih obitelji u Zagrebu istraživali su dr. Gavro Schwarz, dr. Lavoslav Šik i dr. Melita Švob, koja prati migracije i promjene u židovskoj populaciji Hrvatske i Zagreba.

 Knjige

Židovi se većinom naseljavaju u gradove te ih 1931. već preko 77 % živi u gradovima. U Zagrebu se njihov broj povećava od 625 u 1857. godini na 8.702 u 1931. (3,8 % ukupne zagrebačke populacije). Veliki je doprinos Židova razvoju grada Zagreba, o čemu govore i nove publikacije dr. Snješke Knežević. Prema podacima „Spomenice“, u Zagrebu je 1940. godine bilo 8.712 Aškenaza, 625 Sefarda i 130 ortodoksnih Židova.

Arhitekti; Podrška građana Zagreb nakon postavljanja bombe u zgradi Židovske općine Zagreb 1990-ih godina

Knjige dr. Snješke Knežević

Zrinjevac u Zagrebu: meteorološki stup i glazbeni paviljon, darovi dr. Adolfa Holzera

Prvo organiziranje općine u Zagrebu

Općine su se ujedinile 1852. godine i najprije su imale mjesto molitve (bogomolju) u Petrinjskoj ulici, da bi 1833. dobili su dozvolu za kupnju zemljišta za gradnju hrama. No zbog poteškoća su tek 1862. tražili dozvolu za gradnju sinagoge. I zemljište za groblja su postepeno kupovali, kao i kuću za obavljanje vjerskih i administrativnih i socijalnih poslova, za školu i ostalo.

Bogatu prošlost zagrebačke židovske općine prikazujemo u priloženom pregledu:

Mirogoj

Sinagoge

Prva je služba bila u Lukačićevoj kući, Petrinjska 12.

Sinagoga je danas u funkciji u zgradi u Plamotićevoj 16, no predviđa se gradnja zgrade sinagoge na mjestu gdje je nekada stajala, u Praškoj ulici.

Prva stranica Hevre Kadishe; Zgrada u Palmotićevoj – sklonište za Židove preživjele u Holokaustu

Rabini

Rabin Luciano Moše Prelević – paljenje svijeća na šabat

Groblja

Organizacije, škole i društva

Danas

Nedjeljna škola za djecu u Palmotićevoj 16

Židovske ženske organizacije

 Odbor Unije židovskih žena (2005.)                  Tilda Deutsch Maceljski

Omladinska društva

Ljetovanje Hashomer hacair                    Ljetovalište u Crikvenici za djecu

Slavko Goldstein - knjige

Dom zaklade Lavoslava Schwartza za „židovske nemoćnike“ otvoren je 1910. godine. Lavoslav Švarc je ostavio dobrotvornu ostavštinuza „Dom za nemoćne starce i starice“ 1905. Upravu doma godine 1930. čine Dr. Gavro Schwarz, Oto Stern, Matija Freund, Jakov Reis, Teodor Grünfeld, Jakov Lachman, dr. Scholle i dr. Robert Farkaš.

Štićenici Doma su morali iseliti 1941., jer je zgrada postala sjedište vojnog zrakoplovstva NDH. Holokaust su preživjela 52 štićenika na imanju kardinala Stepinca u Brezovici.

Dom Lavoslav Schwarz je u Zagrebu na Bukovačkoj cesti izgrađen nakon Drugoga svjetskog rata, 1957. godine, jer je njegova originalna zgrada u Maksimirskoj ulici oteta najprije od nacista, a zatim od jugoslavenskih vlasti.

Lavolsav Schwarz

Na slici lijevo: direktorica Doma Paula Novak; na slici desno: postavljanje ploče zahvale Jointu – direktorica Doma dr. Nada Reiner i Yechirel Bar Chaim (JOINT) te domari

Ostala društva

Danas:

Kulturno društvo „Miroslav Šalom Freiberger“; Galerija „Ivo i Milan Steiner“; Istraživački i dokumentacijski centar „Cendo“; Udruga Holokaust preživjelih u Hrvatskoj; Plesne grupe „Lomša“ i „Or hašemeš“, Kletzmer orkestar „Jewseri“, B'nai B'rith, loža „Gavro Schwarz“

"

Publikacije

Današnje publikacije Hadašon, Ha-Kol, Voice, Novi Omanut 

Izdavanje knjiga i zbornika, udžbenika, kataloga 

Zagreb 1930. prema Jevrejskom almanahu

Melita Švob - knjige

Društva i ustanove

Makabi, predsjednik Julije König

Makabi je osnovan 1913. godine, a prvi je predsjednik bio je dr. Dragutin Zwieback. Pred početak Drugoga svjetskog rata imao je preko 1.500 članova. Bilo je nekoliko sekcija: gimnastička, nogometna, lakoatletska, mačevalačka, teškoatletska, teniska, skijaška, šahovska, veslačka, plivačka i stolnotenisačka (podaci: Fredi Kramer). Bili su i prvaci, a takmičili se kao pojedinci i kao klubovi.

Izraelska konfesionalna škola s pravom javnosti

Ravnatelj: rabin dr. Mojsije Margel

Učiteljice: Šarlota Schwarz, Gizela Fuchs–Kohn, Jula Weiner i Mira Schreibstein

Učitelj pjevanja: Josip Weissmann

Talmud Tora (za učenike srednjih škola): rabin Gavro Schwarz

Tečaj za učenje hebrejskog: učitelj Š. Goldberg

Knjižnice Hug Ivri: Izraelska literatura i Knjižnica Omladinskog kola

Židovsko akademsko potporno društvo i Židovska đačka menza

Košer restauracija Jelačićev trg

Ortodoksna restauracija „Karmel“, Petrinjska ulica 26

Židovska općina 1930. godine (prema Almanahu)

Predsjednik Židovske općine: dr. Hugo Kohn

Potpredsjednici: dr. Lavoslav Šik i dr. Lav Štern

Pročelnici hrama: dr. Leo Plachte i Jos. Hofman

Vjeroučitelj: dr. Šalom Freiberger

Hevra Kadiša: predsjednik Šandor B. pl. Aleksander

Rabini: dr. Gavro Schwarz i dr. Mojsije Margel

Kantori: Ferdinand Jura, Josip Weissmann, Isak Hendel i Samojlo Singer

Predsjednik ortodoksne općine: Lavoslav Rothstein

Kantor ortodoksne općine: Mozes

Općina sefardskog obreda: Avram Romano, Salamon Papo, Nenahem Romano

Pročelnici odbora za školu: dr. Marko Horn i Prof. A. Semnic

Pročelnik odbora za upravu: Eugen Berl

Odbor za socijalno-dobrotvorne ustanove: dr. Drag. Zwieback i Jakob Lachmann

Gospojinsko društvo „Mirjam“: predsjednica Ruža Deutsch

Izraelska Ferijalna kolonija: predsjednica Tilda pl. Deutsch

Cionističko udruženje: Eugen Berl

Omladinsko udruženje „Judeja“: F. Reiner

Židovsko omladinsko kolo: Joel Rosenberger

Udruženje Židova gradskog dijela Peščenice „Hatarbut“: Herman Adler

Danas

Sada je predsjednik Židovske općine Zagreb prof. dr. Ognjen Kraus – na slici sa slikarom Talvijem Rafaelom prilikom donacije slika Općini.

HOLOKAUST

U Zagrebu je stradalo u Holokaustu oko 80 % Židova. Oko 50 % preživjelih migriralo je u Izrael u razdoblju 1948.-1952.

U bazi podataka CENDA nalaze se imena članova Židovske općine u Zagrebu (oko 11.000). Imena su unesena iz „kartoteke židovskog znaka“ koju su u svibnju 1941. sačinili ustaše, a podaci o žrtvama su sakupljeni iz dostupnih izvora. To su bili projekt „Dotrščina“, Jevrejski arhiv Beograd, knjige Židovske općine, knjiga i publikacija te iz podataka židovskih općina i njihovih članova. Ova baza se još uvijek dopunjuje zahvaljujući dostupnosti na internetu (www.cendo.hr/žrtve i preživjeli), a poslana je i u Yad Vashem i u Memorial Museum u Washingtonu.

Dr. Melita Švob, predsjednica Udruge preživjelih Holokausta u Hrvatskoj i potpredsjednica Svjetske federacije i Evropske organizacije preživjelih (EUAS) polaže u Yad Vashemu vijenac