Židovska zajednica u BiH priprema arhivu za eventualni muzej
DAVID I. KLEIN 8. VELJAČE 2023
Dok se njihov broj smanjuje, bosanska židovska zajednica stvara arhivu balkanske židovske povijesti, uključujući dokumente, fotografije, artefakte i genealogije kako bi sačuvala priču o bosanskim židovima.
Grupacija Židovske zajednice Bosne i Hercegovine jesenas je kupila prostor od 7.500 četvornih metara u središtu Sarajeva, s nadom da će eventualni arhiv pretvoriti u muzej.
Eli Tauber, 72, koji je napisao nekoliko knjiga o kulturi i povijesti bosanskih Židova, vodi projekt.
“Naša ideja je napisati povijest židovskog naroda u Bosni i Hercegovini”, rekao je Tauber za Jewish Telegraphic Agency. “Ali to nije tako lako, govorimo o 500 godina povijesti i ne samo povijesti nego o ljudima, obiteljima i sudbinama svih tih ljudi kroz 500 godina.”
Danas u Bosni i Hercegovini živi najviše 900 Židova, oko 500 u glavnom gradu Sarajevu. Ali prije Holokausta, Sarajevo je bilo oko 20% Židova i poznato kao "mali Jeruzalem" zbog raznih sinagoga, džamija i crkava - katoličkih i pravoslavnih - sve u neposrednoj blizini.
Sefardski Židovi su prvi put stigli u regiju za vrijeme Osmanskog Carstva, nakon što su pobjegli od španjolske inkvizicije. Židovi Aškenazi slijedili su primjer kada je to područje 1870-ih palo pod Austro-Ugarsku vlast.
Holokaust, koji su u zapadnoj Jugoslaviji provodile ustaše — brutalni nacistički marionetski režim — desetkovao je židovsku zajednicu u Bosni.
Manje od 40 godina kasnije, Bosanski rat, još jedan genocidni sukob koji je izbio tijekom raspada Jugoslavije 1990-ih, natjerao je mnoge od onih koji su ostali da emigriraju u Izrael i dalje.
Tauber je za projekt obilazio Balkan, radeći s državnim arhivima i sastajući se s potomcima bosanskih Židova u gradovima od Beograda do Beča i Budimpešte. "Upravo sam se prije nekoliko mjeseci vratio iz Beograda sa 7000 skeniranih slika", rekao je za JTA na nedavnom pozivu.
Rekao je kako se nada da će arhiva - do čijeg završetka je ostalo još najmanje dvije godine - pomoći ponovnom povezivanju svih onih koji su otišli u zemlju iz koje su došli oni ili njihovi preci.
Ono što je važno je da ćemo na kraju uspostaviti neki kompjuterski program sa porodičnim stablima, za sve one ljude koji vuku korijene iz Bosne, i pronaći sve ono što su oni radili, rekao je Tauber.